Na PBF-u obilježen Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti

U sklopu projekta „Razvoj mreže STEM ambasadora“ programom koji je u 9 sati počeo u Vijećnici Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obilježen je Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti. Pozdravni govor održala je dekanica prof. dr. sc. Jadranka Frece, a nakon toga uslijedila je panel diskusija s temom Budućnost žena i djevojka u znanosti u kojemu su sudjelovale dr. sc. Jagoda Šušković, professor emeritus na PBF-u, prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić, redovita profesorica na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Mia Šepčević, studentica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i Paula Rančić, učenica Gimnazije Tituša Brezovačkog u Zagrebu. O projektu „Razvoj mreže STEM ambasadora“ u kojemu sudjeluju tri panelistice govorila je Jelena Likić, predsjednica udruge Bioteka.

U svom pozdravnom govoru, dekanica Frece osvrnula se na povijest, položaj znanstvenica u današnjem društvu i izazove na koje nailaze te pozvala na rješavanje problema s kojima se žene često susreću u svom radu u znanosti.

Ovo događanje popratio je portal zagrebancija.com na kojemu možete pročitati više o samom susretu: https://www.zagrebancija.com/danas-obiljezavamo-medunarodni-dan-zena-i-djevojaka-u-znanosti/

U nastavku pročitajte pozdravni govor Dekanice:

Sve vas lijepo pozdravljam u ime Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i jako sam ponosna i sretna da smo vas upravo na ovaj dan, Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, ugostili u našoj Vijećnici, na Fakultetu na kojem radi zaista puno znanstvenica, puno djevojaka i žena, točnije, 2,5 puta više od muškaraca. Svakako možemo reći da ispunjavamo potrebne kvote.

Lijepo je vidjeti ovdje na okupu mlada lica, ali i ona iskusnija koja su zasigurno utjecala na sve nas. Upravo zbog tog utjecaja i inspiracije koju mi žene pronalazimo u drugim ženama, posebno svojim kolegicama čija nas uspješnost motivira da i same budemo bolje, važno je obilježavati ovaj dan i podizati svijest o tome koliko smo napredovale i gdje se nalazimo.

Smatram da je vrlo važno obilježavanje ovog Dana kako bi se u prvom redu prisjetili svih žena koje su nas svojim radom zadužile u povijesti, a zaista ih ima dosta, i koje nas i dalje inspiriraju. Izdvojila bih ovdje kao primjer dvostruku dobitnicu Nobelove nagrade, fizičarku i kemičarku Marie Curie, čiji je rad doveo do otkrića radioaktivnosti, a bila je ujedno i prva žena koja je osvojila ovu prestižnu nagradu, a zasad i njezina jedina dvostruka dobitnica.

Ne smijemo zaboraviti niti hrvatsku povijest i Lidiju Colombo s Instituta Ruđer Bošković, prvu ženu u Hrvatskoj koja je doktorirala u području fizike, kao ni Zlatu Bartl iz Podravke koja je svojim izumom mješavine različitih začina, svjetski poznatom Vegetom, ostavila veliki trag u našem svakodnevnom životu. Kao Dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ovdje moram spomenuti i pokojnu Veru Johanides, professor emeritus, utemeljiteljicu biotehnologije u Hrvatskoj koja je odgojila brojne mlade stručnjake, ostvarila izvrsnu suradnju s gospodarstvom te se danas i godišnja nagrada mladim znanstvenicima koju dodjeljuje Akademija tehničkih znanosti Hrvatske zove po njoj.

Vrlo sam ponosna da su i moje suradnice, znanstvenice s našeg Fakulteta, dobile prestižnu nagradu „Za žene u znanosti“ koju dodjeljuju L'Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija, a to su Ksenija Uroić i Ana Jurinjak Tušek. Što se tiče Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske, i to u više kategorija, želim izrijekom spomenuti naše vrsne znanstvenice s PBF-a, to su: Vesna Lelas, Rajka Božanić, Suzana Rimac Brnčić, Duška Ćurić, Sandra Balbino, Ksenija Durgo, Kata Galić, Mia Kurek, Karin Kovačević Ganić, Anet Režek Jambrak, Draženka Komes, Blaženka Kos, Jadranka Frece, Jagoda Šušković, Verica Dragović-Uzelac, Tomislava Vukušić-Pavičić, Nada Vahčić, Ivana Radojčić Redovniković i Manuela Panić.

Osobno imam tu čast da sam druga dekanica, tj. druga žena izabrana na mjesto dekana Prehrambeno-biotehnološkog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon niza muškaraca koji su vodili ovaj fakultet. Na našem je Fakultetu značajna zastupljenost žena, one čak u ovom trenutku i prevladavaju pa tako sad imamo 206 zaposlenica i 83 zaposlenika, kako u obrazovnom procesu, tako i u znanstvenim istraživanjima. Međutim, mi uvijek vodimo računa o ravnopravnom sudjelovanju i žena i muškaraca u svim aktivnostima Fakulteta, od organiziranja znanstvenih i stručnih kongresa, izbora pozvanih predavača, do sastava organizacijskih tijela fakulteta.

Govoriti o ovome važno je za promociju i popularizaciju znanosti, no važno je istaknuti uspjehe znanstvenica i kao nagrade požrtvovnom radu i nadam se, poticaj djevojkama i mladim ženama da hrabro uče i djeluju kako bi nam i budućnost bila barem podjednako uspješna, a nadam se i  uspješnija. To je važno za znanstvenice, kako u ranim fazama njihove karijere, tako i kada su već renomirane u svom znanstvenom području, kako bi njihov doprinos razvoju društva u cjelini bio prepoznat u javnosti.

Ako se vratimo na dobitnice Nobelove nagrade, u STEM području vidjet ćemo brojke koje nas nikako ne ostavljaju ravnodušnima. Dvanaest žena dobilo je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (5,4% od 224 dodijeljene), sedam ih je dobilo Nobelovu nagradu za kemiju (3,7% od 188 dodijeljenih), a samo četiri su dobile Nobelovu nagradu za fiziku (1,8% od 219 dodijeljenih).

Zato mislim da je važno obilježavati Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti. Živimo u suvremenom društvu i zaista smo daleko dogurale, ali još uvijek je potrebno podizati svijest o ženama i ženskom iskustvu u znanosti, čak i samoj znanosti jer nije uvijek dovoljno zastupljena u medijima. A nisu ni naše znanstvenice.

Moram spomenuti i poseban izazov koji je jedinstven tom ženskom iskustvu, a to je pokušaj balansiranja obiteljskog i profesionalnog aspekta života. Znanstvenice koje se odlučuju na zasnivanje obitelji, jedno određeno vrijeme u znanosti i znanstvenom radu stagniraju pa im treba više vremena da se vrate u rutinu, poprate najnovija znanstvena dostignuća ili steknu potrebne uvjete za napredovanja. To je nešto o čemu treba govoriti i iznaći rješenja koja bi ženama omogućila da se ne osjećaju kao da nešto propuštaju i da moraju birati između opcija.

Nije se jednostavno odlučiti na rad u znanosti jer iako je to prilično kreativan poziv, pun izazova, iščekivanja i ogromne sreće oko svakog novog rezultata, s druge strane to je i prilično samozatajan, mukotrpan poziv u kojem uspjeh dolazi polako. Unatoč tome, svjesne svojih vrlina, i pune ljubavi prema ovom pozivu, žene i djevojke odlučuju se za ovaj put i koordiniraju brojnim inovativnim znanstvenim projektima rezultati kojih su važni za sve aspekte ljudskog društva. To je velika odgovornost i motivacija koja nas s ushitom gura naprijed u bolju budućnost, ne samo za nas, već za društvo u cjelini.

Stoga je izrazito važno podići svijest ljudi u društvu o važnosti žena i djevojaka u znanosti. Žene treba ohrabriti i potaknuti, ali i osigurati im sve društvene i radne preduvjete kako bi u potpunosti ostvarile svoje potencijale i znanstvenu karijeru te dobile priznanje za svoja postignuća u znanosti.

Ovim putem želim čestitati udruzi Bioteka na hvalevrijednom projektu „Razvoj mreže STEM ambasadora“ na kojem je i PBF partner i jako me veseli što će ovaj projekt rezultirati STEM ambasadorima, popularizatorima znanosti i na našem Fakultetu.

Želim vam uspješnu raspravu i da svojim primjerima, svojim entuzijazmom probudite ili produbite želju za znanošću kod ovih mladih djevojaka.

Nadam se da ćemo jednom kao društvo doći i do toga da ne moramo posebno naglašavati i isticati činjenicu da smo žene pa smo uz to i u znanosti, već da ćemo govoriti samo i jednostavno o sjajnoj i uspješnoj znanosti.

Hvala vam.

prof. dr. sc. Jadranka Frece, dekanica