Izdvajanje iz Tehničkog fakulteta u Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet s tri odsjeka.
Prehrambeno-tehnološki odsjek postaje Biotehnološki odjel Tehnološkog fakulteta.
Osnivanje samostalnog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Pripajanje CKN-a.
Uveden smjer nutricionizam i stručni studij. Nastava se širi na nova područja.
Jasno razdvajanje studija Prehrambene tehnologije, Nutricionizma i Biotehnologije.
Implementacija sustava 3+2. Redefiniranje i osuvremenjivanje studijskih programa.
Početak provođenja pet dvogodišnjih diplomskih studija (PI, USH, BPI, MB, N).
Vodeća znanstveno-nastavna institucija s međunarodnom prepoznatljivošću.
Studij Prehrambene tehnologije i Biotehnologije na Sveučilištu u Zagrebu ustrojen je odlukom Sabora SRH iz 1956. godine, kada je dotadašnji odsjek Tehničkog fakulteta izdvojen u zaseban fakultet, Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet s tri odsjeka. Studij na Prehrambeno-tehnološkom odsjeku novog fakulteta imao je tri smjera: prehrambenotehnološki, biotehnološki i tehnološko-analitički. U prvoj akademskoj godini 1956./1957. na Prehrambeno-tehnološkom odsjeku bilo je upisano 432 studenta s područja cijele bivše države.
Dinamičan razvoj prehrambene tehnologije i biotehnologije u posljednjih pet desetljeća bio je popraćen preustrojem tadašnjeg fakulteta, koji je postupno, kroz više koraka, doveo do osnivanja samostalnog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Tako je 1960. godine Prehrambeno-tehnološki odsjek prerastao u Biotehnološki odjel Tehnološkog fakulteta, koji je i dalje imao tri studijska smjera. Uz diplomske studije, Fakultet ima dugu tradiciju provođenja poslijediplomskih studija, a prvi poslijediplomski studij Kemija i tehnologija antibiotika organiziran je još 1960. godine u suradnji s tvornicom „Pliva“. Godine 1965. započela je poslijediplomska nastava na područjima prehrambene tehnologije, biotehnologije i analitike namirnica u okviru više poslijediplomskih studija.
Godine 1979. reorganizacijom Tehnološkog fakulteta, Biotehnološki odjel prerasta u današnji Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Prema tadašnjem nastavnom programu, studij se odvijao kroz dva smjera: prehrambeno inženjerstvo i biokemijsko inženjerstvo, a završetkom studija stjecalo se zvanje „diplomirani inženjer prehrambene tehnologije“. Reorganizacijom Fakulteta 1979. godine Prehrambeno-tehnološki institut postaje dio Fakulteta kao Centar za kontrolu namirnica.
Od 1984. godine uveden je i smjer nutricionizam. Te godine fakultet uvodi i stručni studij (tzv. VI. stupanj). Nastava se širi na nova područja, a istraživanja su se ubrzo usmjerila prema znanstvenim temeljnim i primijenjenim istraživanjima.
Stalni razvoj znanosti na područjima djelovanja Fakulteta i razvoj novih tehnologija temeljenih na novim znanjima, osobito razvoj moderne molekularne biotehnologije, doveo je do potrebe za daljnjim profiliranjem nastavnih programa. Tako su 1996. godine ustrojena dva studija: studij Prehrambene tehnologije sa smjerovima Prehrambeno inženjerstvo i Nutricionizam te studij Biotehnologije sa smjerovima Biokemijsko-mikrobiološki i Biokemijsko inženjerstvo.
Promjene u sustavu studiranja u hrvatskom visokoškolskom sustavu, sukladno bolonjskom procesu, dovele su do redefiniranja i daljnjeg osuvremenjivanja studijskih programa. Od akademske godine 2005./2006. studij na Fakultetu organiziran je po načelu 3+2 te se provode tri preddiplomska studija u trajanju od tri godine: Prehrambena tehnologija, Biotehnologija i Nutricionizam.
Od akademske godine 2008./2009. provodi se i pet dvogodišnjih diplomskih studija: Prehrambeno inženjerstvo, Upravljanje sigurnošću hrane, Bioprocesno inženjerstvo, Molekularna biotehnologija i Nutricionizam. Implementacijom bolonjskog procesa na Fakultetu su ustrojena tri poslijediplomska sveučilišna (doktorska) studija te dva poslijediplomska specijalistička studija: Upravljanje hranom te Kvaliteta i sigurnost hrane.
Uz stalna unaprjeđenja i osuvremenjivanje nastavnog procesa, razvoj Fakulteta obuhvaća i znanstveno-istraživački rad. Važan oslonac bio je razvoj vlastitog znanstvenog časopisa „Food Technology and Biotechnology“, danas prepoznatog u međunarodnoj znanstvenoj zajednici. Kvaliteta znanstvenoistraživačkog rada na Fakultetu kontinuirano je rasla, pa su do danas postignuti rezultati doveli Fakultet do međunarodne prepoznatljivosti, a neke istraživačke grupe dosegle su razinu znanstvene izvrsnosti.
Tijekom dinamičnog razvoja, nastavnici Fakulteta dali su značajan doprinos razvoju akademske zajednice i društva sudjelujući u upravljačkim tijelima Sveučilišta i brojnih stručnih društava u Hrvatskoj.
