Laboratorij za održivi razvoj
Email: anet.rezek.jambrak@pbf.unizg.hr
Laboratorij je osnovan 29.10.2019., na 1. redovitoj sjednici Fakultetskog vijeća za akad. god. 2019./2020. 
https://www.un.org/sustainabledevelopment/development-agenda/
Member of Catalyst2030
Catalyst 2030 – Collaborating to Achieve the SDGs
Knowledge-driven actions: Transforming higher education for global sustainability Independent Expert Group on the Universities and the 2030 Agenda
https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000380519/PDF/380519eng.pdf.multi
Svrha: Svrha osnivanja navedenog Laboratorija proizašla je iz realne potrebe za strukturiranjem i bržim razvojem istraživačke djelatnosti i obrazovanja u specifičnome polju struke/znanosti koju bi Laboratorij imao i razvijao. Temeljno usmjerenje predloženog preustroja jest osiguranje primjerenijeg povezivanja srodnih nastavnih te znanstveno-istraživačkih poslova u optimalni organizacijski oblik radi otklanjanja slabosti i nedostataka postojećeg ustroja, odnosno njegova osposobljavanja za uspješnije djelovanje i postizanje kvalitetnijih rezultata djelovanja.
Održivi razvoj, inauguriran nizom nacionalnih strategijskih dokumenata, a osobito potenciran pravnom stečevinom Europske unije čiji je Republika Hrvatska (dalje RH) član, zahtijeva primjenu načela koncepta održivog razvoja, upravljanje procesima, komunikaciju s javnosti, razvijanje novog sustava vrednota u kojem odnos prema okolišu zauzima značajno mjesto. Realna potreba za osnivanjem ovakvog Laboratorija proizlazi i iz snažne podrške nacionalnih i internacionalnih dionika iz područja relevantnih za djelokrug aktivnosti Laboratorija. Stoga, glavni cilj osnivanja Laboratorija je usklađivanje relevantnih znanstveno-nastavnih i istraživačkih djelatnosti RH, te PBF-a s razvijenim zemljama Europske unije i ostatka svijeta, čime se izravno omogućava ostvarenje ciljeva i standarda definiranih na razini Sveučilišta u Zagrebu (dalje Sveučilište) i PBF-a.
Osnivanje ovakvog Laboratorija posve je podržano od strane Strategija Sveučilišta u Zagrebu, a posebice:
„Strategije internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu 2014.–2025.“ i „Strategije istraživanja, transfera tehnologije i inovacija“.
Glavni strateški cilj „Strategije istraživanja, transfera tehnologije i inovacija“ jest poticati znanstvenu izvrsnost, inovativnost, suradnju i multidisciplinarni pristup istraživanjima u različitim područjima i tehnologijama, te osigurati dugoročnu prepoznatljivost i priznatost Sveučilišta u Zagrebu u europskom okruženju. Nadalje, cilj je pridonijeti održivom razvoju hrvatskoga gospodarstva i društva u cjelini, što bi se osnutkom ovakvog interdisciplinarnog Laboratorija odvijalo brže i efikasnije.
U „Strategiji internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu 2014.–2025.“ ističe se kako intenzitet suradnje s inozemnim sveučilištima i ostalim istraživačkim institucijama nije zadovoljavajući, te da je potrebno poraditi na razvoju i primjeni učinkovitih mehanizama za poticanje međuinstitucionalne suradnje, bez obzira radi li se o istraživanju ili obrazovanju, čime bi se ostvarila bolja međunarodna prepoznatljivost Sveučilišta. U Strateškom planu razvoja PBF-a 2013.-2018. također stoji da će PBF biti prepoznat kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu s jasnim istraživačkim profilom koju karakterizira istraživačka izvrsnost priznata na međunarodnoj razini, te da će se poticati interdisciplinarna istraživanja i suradnja istraživača iz različitih znanstvenih područja. Nadalje, prema „Strategiji razvoja Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, 2019.–2025. istaknuto je:
„Rezultati istraživanja doveli su do međunarodne prepoznatljivosti fakulteta kao centra znanstveno-istraživačke izvrsnosti u ovom znanstvenom području. PBF je prepoznat kao visoko učilište s jasnim istraživačkim profilom kojeg karakterizira istraživačka izvrsnost priznata na međunarodnoj razini. Kroz nastavu temeljenu na istraživanjima obrazuju se budući nositelji razvitka znanosti i društvenog razvitka u cjelini. Stvaranjem novih ideja i tehnoloških rješenja, kritičkim promišljanjem i kreativnošću, PBF je ključni pokretač gospodarstva i održivog razvoja na području biotehničkih znanosti u Republici Hrvatskoj.“
Cilj 1. (strategija u istraživanju): Održati visoku razinu, kvalitetu i relevantnost znanstvene aktivnosti, te interdisciplinarnost i suradnju u znanstvenoj produkciji (Laboratorij ima izrazit interdisciplinarni karakter). Misija PBF-a na području znanstveno-istraživačke djelatnosti je provođenje znanstvenih, temeljnih i razvojnih istraživanja u interdisciplinarnim znanstvenim poljima prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma te drugih srodnih znanstvenih disciplina. Laboratorij za održivi razvoj izvrsno se uklopio u Misiju PBF-a, kroz suradnju u interdisciplinarnim znanstvenim poljima.
Prema, Viziji PBF-a:
„Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu bit će prepoznat kao visoko učilište s jasnim i jedinstvenim istraživačkim profilom koje karakterizira istraživačka izvrsnost priznata na međunarodnoj razini, kao visoko učilište kojeg također karakterizira izvrsnost u obrazovanju na području prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma, te kao prepoznatljivi partner u održivom razvoju znanosti i tehnologije, gospodarstva i društva u cjelini“
Fokus: Primarni fokus Laboratorija je usmjeren ka usklađivanju nastavnog programa sa strategijama temeljenim na održivosti i održivom razvoju u prehrambenoj tehnologiji, biotehnologiji i nutricionizmu, čime će biti ostvarena ugradnja rezultata i spoznaja istraživanja u nastavi, osobito na diplomskoj i doktorskoj razini. Također, ustrojstvo takvog Laboratorija omogućuje pozicioniranje PBF-a kao vodeće obrazovne institucije u RH i šire, te će istaknuti obrazovanje, istraživanje i razvoj u skladu sa smjernicama Ujedinjenih naroda; tj. smjernicama „Agenda for Sustainable Development 2030“.
Uloga i zadaće Laboratorija: Laboratorij sudjeluje u izobrazbi studenata o pojmovima održivosti, procesima i proizvodnim tehnologijama te komponentama održivosti u prehrambenoj tehnologiji, biotehnologiji i nutricionizmu. Znanstveno-istraživačka djelatnost te projekti unutar budućih suradnji uključuju komponente održivosti uz tijesno povezivanje s industrijama iz RH, EU i svijeta, a sa ciljem osiguranja održivosti i održivog razvoja. Obzirom da trenutno ne postoji takav Laboratorij u RH u visokom obrazovanju, njegovim osnutkom PBF je istaknuo vrlo važnu komponentu budućeg održivog razvoja, kao i vlastitu ulogu lidera iz područja održivosti prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma u RH i šire.
Djelokrug rada Laboratorija za održivi razvoj uključuje biotehničke znanosti te relevantne interdisciplinarne znanosti. Održivi razvoj je tema nacionalnih i međunarodnih znanstvenih programa te zahtjeva usklađivanje mnogih pitanja. Ponajviše i iznad svega, zahtijeva se brza implementacija poboljšanja u „eko-učinkovitosti“ i energetskoj učinkovitosti. Nadalje, potrebna je identifikacija širokog raspona (korisnih) prirodnih materijala uz minimiziranje nastanka otpada, kako je navedeno u engl. LCA guide, 1997., a što se nadovezuje na dugoročan međunarodni interes za takozvanom „čišćom tehnologijom“ i održivim razvojem zahtijevanim za poboljšanje „eko-učinkovitosti“ kroz životni ciklus određenog proizvoda ili sustava.
Iskustva i dosadašnji rad u području netoplinskih (održivih) tehnika procesiranja:
http://www.researchgate.net/profile/Anet_Reek_Jambrak
http://www.scopus.com/authid/detail.url?authorId=56703576700
http://scholar.google.hr/citations?user=xlCcR2gAAAAJ&hl=hr&oi=ao
Uloga i značaj Laboratorija za studente PBF-a je provedba edukacije o osnovnim pojmovima održivosti u prehrambenoj tehnologiji, biotehnologiji i nutricionizmu, čime će se osuvremeniti njihova priprema za kompetitivno tržište rada EU koje zahtjeva stručnjake educirane na temeljima eko-učinkovitosti.
Strategija i vizija rada Laboratorija uključuje provedbu nastave kroz predmet Održivost naprednih tehnika procesiranja hrane te predmeta Industrija 4.0 u bioznanostima, uz mogući budući predmet Održivost u bioznanostima. Nastava će se izvoditi na hrvatskom i engleskom jeziku te će tako biti omogućena nastava i studentima iz inozemstva. U ovome će značajno pomoći opsežna internacionalna i domaća predavačka iskustva članova Laboratorija. Time će se omogućiti bolje pozicioniranje sastavnice PBF-a na Sveučilištu kroz internacionalizaciju obrazovanja, te nove konkurentne smjerove studija.
Rad Laboratorija je usmjeren na pružanje podrške kod prijave razvojnih i istraživačkih projekata na PBF-u, budućih europskih i nacionalnih projekata, gdje je potrebno istaknuti nužnu komponentu održivosti. Laboratorij će promociju održivosti ostvarivati kroz prijavu i provedbu međunarodnih projekata u suradnji s priznatim stručnjacima i znanstvenicima iz cijelog svijeta, aktivnim studentskim sudjelovanjem u znanstveno-istraživačkim aktivnostima Laboratorija, te publiciranjem rezultata proizašlih iz istraživanja. Promocija Laboratorija u javnosti također će biti ostvarena putem internetskih stranica Laboratorija na hrvatskom i engleskom jeziku.
Održavanjem nastavnih modula i sudjelovanjem u istraživačkim aktivnostima Laboratorija studenti PBF-a će:
(i) steći znanja o energetskim i ekološkim karakteristikama i primjeni naprednih toplinskih i netoplinskih održivih tehnika procesiranja u bioznanostima te znati kritički prosuditi prednosti i nedostatke pojedinih tehnika; također, će biti dostupan ekonomski pogled i analiza održivosti
(ii) naučiti što znači pojam održivosti procesiranja u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji; naučiti pravnu regulativu vezanu za korištenje/karakterizaciju održivih tehnika; znati implementirati rezultate laboratorijskih istraživanja u industrijskoj praksi;
(iii) savladati korištenje održivih tehnika kao alata za obradu nuspoizvoda (otpada) iz agro-prehrambene industrije;
(iv) procijeniti prihvatljivost proizvoda dobivenih održivim (bio)tehnologijama od strane potrošača; uz korištenje software-a za analizu „održivosti“ tehnikom life cycle assessment (LCA), Quality Function Deployment i dr.);
(v) imati mogućnost izravne komunikacije s međunarodnim i domaćim stručnjacima/znanstvenicima koji imaju ekspertize vezane za korištenje naprednih tehnika u održivom razvoju.
(vi) steći osnovna znanja o pojmovima Industrije 4.0 (Internet of things - IoT, big data, 3D printanje itd.)
Aditivne tehnike - 3D printer - Byflow - dopstupan u Laboratoriju za održivi razvoj (https://www.3dbyflow.com/)
Kroz djelatnost Laboratorija također se istražuju fizikalne i molekularne promjene na proizvodima proizvedenih putem niskoenergetskih procesa, učinci procesiranja u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji na okoliš, mikrobiološka ispravnost proizvoda kroz održivost i drugo. Poseban naglasak je na korištenju održivih tehnika u prehrambenim tehnologijama, fermentaciji, biotehnološkim procesima, obradi nusproizvoda itd.
Navedena znanja, studenti i zaposlenici će moći primijeniti kroz projekte na nacionalnoj i EU razini, a i šire. Znanja i vještine će uključivati primjenu najnovijih rezultata istraživanja i primjene održivih tehnika u (industrijskoj) praksi, mogućnost implementacije održivih tehnika u postojeća postrojenja u procesnoj prehrambenoj industriji i biotehnologiji, optimiziranje i dizajn plana procesiranja i parametra procesa. Nadalje, dobit će se znanje za odabir najbolje tehnike za vlastito istraživanje (ili za industrijsku svrhu), te implementirati stečeno znanje s obzirom na utrošak energije za pojedine procese.
Svakako valja istaknuti da će studenti i istraživači samostalno primjenjivati alate i metode koje se koriste u procjenama održivosti, što je danas neophodno za poznavanje procesa i tehnologija u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji kako bi se osigurao strateški razvoj tvrtki, razvoj proizvoda i poboljšanje proizvodnih sustava te dobar marketinški plasman. Uz već standardnu metodologiju analiza, alata te pojmova poput: eng. „Quality function deployment, Green technology, Clean label, Clean processing and production, Carbon, waste and water footprint i Zero waste“, svakako valja istaknuti procjenu životnog ciklusa (LCA-Life Cycle Assessment), vitalan i snažan alat koji obuhvaća procjenu ukupnog djelovanja na okoliš, uz istovremeno nadopunjavanje drugih, jednako potrebnih metoda i procesa kako bi se djelotvorno i učinkovito održavala potrošnja i proizvodnja.
Eng. “Clean label, Clean processing and production” je vrlo važan pojam koji nije reguliran u RH te će rad Laboratorija biti usmjeren na definiranje i implementaciji tih pojmova u prehrambenoj tehnologiji, biotehnologiji i nutricionizmu.
Do sada se LCA najčešće koristila za procjenjivanje utjecaja na okoliš određenih proizvoda i industrijskih procesa. Unatoč tome, sve je veći broj istraživanja koja naglašavaju LCA primjenu u sektoru poljoprivredne, prehrambene i biotehnološke proizvodnje, a što je u skladu s Globalnim ciljevima održivog razvoja do 2030. (The 2030 Agenda for Sustainable Development, https://sustainabledevelopment.un.org/?menu=1300), donesenim od strane UN-a 2015. Značaj Agende 2030 prepoznat je i od strane Predsjednice RH, Kolinde Grabar Kitarović, koja čvrsto podržava osnutak ovog Laboratorija jer je na „Samitu o održivom razvoju nakon 2015.“, u sklopu 70. Opće skupštine UN-a istaknula:
„Sedamnaest Ciljeva održivog razvoja nisu tek još jedno poglavlje u birokratskoj proceduri Ujedinjenih naroda. Ovo je plan, program našeg razvoja idućih 15 godina i razdoblja nakon toga, to je okvir i sredstvo za našu bolju budućnost. Preobraziti naš svijet - to nije fraza, to je obveza svih nas".
https://sustainabledevelopment.un.org
Uloga i značaj Laboratorija za industriju RH nadasve će se ogledati u poboljšanju proizvodne industrijske kompetitivnosti. Održive tehnike procesiranja danas se smatraju uobičajeno primijenjenima u razvijenim zemljama i njihovoj industriji. Tome je tako jer potrošači na tržištima razvijenih zemalja, koja su od strateškog interesa i industriji u RH, zahtijevaju visoku kvalitetu i sigurnost hrane s minimalnim štetnim utjecajem na okoliš.
Uz pojačavanje ekološke i opće odgovorne socijalne svijesti potrošača, u budućnosti će se još i više pažnje usmjeriti prema odabiru prehrambenih proizvoda uz zadovoljenje ekoloških i etičkih kriterija proizvodnje. Stoga je od neophodne važnosti procijeniti sve štetne utjecaje procesa proizvodnje, iskorištavanja sirovina i sustava za distribuciju na okoliš u svrhu održivog razvoja, kompetitivnosti gospodarstava i drugo.
Laboratorij kroz svoj rad ostvaruje suradnju s priznatim stručnjacima iz zemlje i inozemstva, bilo iz institucija visokog obrazovanja i znanosti, bilo iz gospodarstva i realnog sektora, što je i u suglasnosti sa strategijom razvitka RH („Strategija razvitka – Hrvatska u 21. stoljeću (2002.)“) koja definira četiri glavna strateška cilja daljnjeg razvitka (Strategija za održivi razvoj RH):
1. Ostvarivanje gospodarskog razvitka i blagostanja građana uz uravnotežen regionalni razvoj,
2. Uključivanje u europske gospodarske integracije,
3. Podizanje kvalitete ljudskog kapitala ulaganjem u obrazovanje i znanost, rast kvalitete života, zaustavljanje negativnih demografskih trendova,
4. Očuvanje nacionalne sigurnosti tehnološkom modernizacijom i ulaganjima u obranu i sigurnost (NATO).
Polazeći od analize stanja i vizije održivog i funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom, pri tome vodeći računa o strateškim ciljevima razvoja RH i ciljevima iz Nacionalne strategije zaštite okoliša, definirani su strateški ciljevi čije ostvarenje jamči jačanje sustava i njegovo funkcioniranje tako da se ostvari temeljna funkcija, tj. zaštita ljudskog zdravlja i okoliša te racionalno korištenje resursa. Za postupno umanjivanje pritisaka otpada na okoliš i ljudsko zdravlje i ostvarivanje održivosti moraju se stvoriti uvjeti koji će:
(1) smanjiti nastajanje otpada, što će voditi boljem korištenju i zaštiti resursa,
(2) smanjiti količine koje se odlažu (ili neodgovorno odbacuju), i
(3) smanjiti rizike od otpada. Sve navedeno je u skladu sa strategijom rada Laboratorija koja uključuje i edukaciju o strateškim ciljevima gospodarenja otpadom odnosno:
Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada tijekom prerade i obrade u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji;
Smanjivanje rizika od otpada tijekom prerade i obrade u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji;
Edukacija budućih stručnjaka za rješavanje problema gospodarenja otpadom i održivim procesima.
Dionici zainteresirani za rad Laboratorija će omogućiti studentima i zaposlenicima PBF-a izradu prakse ili usavršavanje putem ERAMSUS+ i drugih programa u svjetskim laboratorijima i sveučilištima uz suradnju s renomiranim znanstvenicima.
U razdoblju od 2016. do danas, prof. dr. sc. Anet Režek Jambrak održava nastavu na engleskom jeziku za studente koji upisuju kolegije putem programa ERASMUS+. Strani studenti su upisivali kolegij Innovative non-thermal and thermal food processing techniques, kao postojeći kolegij na studiju na hrvatskom jeziku (Prehrambeno-procesno inženjerstvo 2). Sadržaj kolegija uvelike je prelazio sadržaj kolegija Prehrambeno-procesno inženjerstvo 2, te će se u budućnosti predmet održavati pod nazivom Održivost naprednih tehnika procesiranja (Sustainability of advanced thermal and nonthermal processing techniques), te izvoditi na engleskom jeziku.