Često postavljana pitanja

Većina pitanja navednihnavedenih u nastavku regulirana su aktima Sveučilišta i PBF-a.

Preporuka je PBF-a da se studenti na početku studija upoznaju s odredbama Statuta, Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima, Etičkog kodeksa i Kodeksa ponašanja studenata te u studiju koriste i ostale dokumente Sveučilišta i PBF-a za specifična pitanja koja su detaljnije regulirana u zasebnim aktima.

Preporučujemo i upoznavanje s informacijskim paketom.

 _ _ _

Molba Prodekanu za nastavu

*

Molba prodekanu za nastavu može se predati za neke od sljedećih svrha:

  1. mirovanje
  2. ponovni upis predmeta
  3. oslobađanje od plaćanja participacije za diplomski rad
  4. upis predmeta u kategoriji izborni B (na ili izvan PBF-a)
  5. upis predmeta na PBF-u (za studente izvan PBF-a)
  6. unos podataka u dopunsku ispravu o studiju
  7. drugo

Obrazac molbe možete pronaći na kraju ove mrežne stranice.

Obrazac molbe može se preuzeti s ove stranice ili u Uredu za studente.

Ispunjeni obrazac s pripadajućim prilozima dostavlja se u Pisarnicu (soba P04 u Jedinici za opće poslove).

Prodekan za nastavu (uz eventualne konzultacije s drugim zaposlenicima PBF-a donosi rješenje o molbi. Uobičajeni rok za donošenje rješenja je dva tjedna od primitka molbe.

Student se o rješenju molbe informira u Uredu za studente te isto potvrđuje potpisom.

Molbe se čuvaju unutar dosjea studenta.

_ _ _

Pitanja i odgovori prema kategorijama

  • Upisi
  • Status studenta i njegovo reguliranje
  • Izvedba studija, vrednovanja, ispiti
  • Završetak studija
  • Razno

_ _ _

UPISI

*

Većinu informacija o ovoj kategoriji možete pronaći na podstranici UPISI.

 

Koje studijske programe mogu upisati na PBF-u?

Popis studijskih programa nalazi se na OVDJE. 

Koji su dokumenti potrebni za upis?

Dokumenti potrebni za upis propisuju se Natječajem za upis koji se objavljuje na mrežnim stranicama Sveučilišta i PBF-a najmanje šest mjeseci prije početka nastave za preddiplomski, odnosno tri mjeseca za diplomski studij. 

Je li za upis potrebno položiti razredbeni (prijemni) ispit?

Uvjeti upisa na studij propisani su studijskim programima, objavljuju se u Natječaju za upis i na mrežnim stranicama Postani student. Razredbeni ispit polaže se samo za upis diplomskog studija i to samo za pristupnike koji su završili odgovarajući preddiplomski stručni studij.

Postoji li mogućnost upisa izvanrednog studija i koji su uvjeti?

Ne postoji mogućnost upisa izvanrednog studija, osim za studente koji su na razlikovnome semestru/godini pri upisu diplomskog studija koji sukladno odluci Sveučilišta imaju status izvanrednih studenata.

Plaćaju li redoviti studenti studij? Koliki su troškovi (upisa i školarine)?

Visina školarine ovisi o Ministarstvu znanosti i , obrazovanja i sporta i Sveučilištu.

Studenti koji prvu put upisuju studij u statusu redovitog studenta ne plaćaju školarinu. Redoviti studenti viših godina studija ne plaćaju školarinu ako su u akademskoj godini ostvarili 55 i više ECTS bodova i ne studiraju duže od vremena predviđenog aktima MZOS-a i Sveučilišta (trenutačno regulirano Ugovorom o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova Sveučilišta u Zagrebu u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018.).

Sveučilište i sastavnice utvrđuju visinu školarina i upisnina za sve ostale studente.

Odluku Sveučilišta o maksimalnoj visini školarina možete pronaći OVDJE, a ostalu relevantnu dokumentaciju OVDJE.

Na koji način i gdje se vrši uplata školarine i upisnine za upis godine studija? 

Sve uplate vrše se u banci ili pošti, na žiro račun PBF-a. Podaci o bankovnom računu uvijek su navedeni u uputama za uplatu i dostupni na mrežnim stranicama.

Može li se školarina i upisnina platiti u više rata? 

Školarina za upis u I godinu preddiplomskog i diplomskog studija se plaća u dvije rate: I rata prilikom upisa 4400,00, a II rata 4000,00  do kraja kalendarske godine.

Za sva plaćanja školarine svaki student sklapa Ugovor s Fakultetom.

U iznimnim slučajevima odobrava se plaćanje u ratama uz zamolbu Prodekanu za nastavu uz potrebnu dokumentaciju.

Plaćanje u ratama nije dozvoljeno (osim u iznimnim slučajevima).

Koji su rokovi za upis sljedećeg semestra / sljedeće akademske godine?

Rokovi su definirani akademskim kalendarom PBF-a.

Koji su uvjeti za upis više godine studija?

Uvjeti za upis više godine studija propisuju se studijskim programom. Uvjet za upis više godine studija je ostvarenih 50 ECTS boda u jednoj prethodnoj? akademskoj godini. Preduvjeti upisa pojedinih predmeta uključujući završnog rada propisani su OVIM DOKUMENTOM.

Što je potrebno ako se u upisnom roku nije izvršio upis više godine studija? 

U Ured za studente može se podnijeti molba dekanu za naknadni upis u kojoj treba navesti razloge zbog kojih se nije na vrijeme upisalo i priložiti dokumentaciju koja podupire te razloge. 

Postoji li testiranje semestra?

Da, svake godine prilikom upisa u više godine studija.

Koji su uvjeti odabira izbornih predmeta? Do kada ih moram odabrati?

Osim ako u izvedbenom planu nastave predmeta ne postoji naveden preduvjet upisa, uvjeta nema. Izborni predmeti odabiru se pri upisu u naredni semestar, odnosno akademsku godinu.

Mogu li među izbornim predmetima odabrati neki s bilo kojeg drugog studija?

Mogućnost odabira izbornih predmeta i popis predmeta koji se mogu odabrati definiraju se studijskim programom i ovom Odlukom.

_ _ _

STATUS STUDENTA I NJEGOVO REGULIRANJE

*

Koja je razlika između redovitih i izvanrednih studenata?

Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Troškovi studija (studijskog programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cijelosti financirani iz državnog proračuna, sukladno s općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.

Redoviti studenti imaju određena dodatna studentska prava i povlastice kao npr. zdravstveno osiguranje, oslobođenje od participacije pod uvjetima koje propisuje HZZO, mogućnost rada preko student servisa, pravo na dječji doplatak, pravo na subvencioniranu prehranu, pravo na smještaj u studentskom domu, pravo na popuste na usluge prijevoza itd. Razina i trajanje ovih prava reguliraju druge institucije i nisu u ingerenciji Sveučilišta i PBF-a.

Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Izvanredni studenti u pravilu nemaju ranije navedena studentska prava i povlastice.

Koliko traje status studenta? Može li se izgubiti?

Status studenta traje do kraja akademske godine koju je student posljednju upisao (do 30. rujna). 

Prema Pravilniku o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima:

Članak 14.

Status studenta prestaje:

  1. završetkom studija,
  2. ispisom sa studija,
  3. ako ne upiše sljedeću akademsku godinu u propisanom roku,
  4. ako u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 35 ECTS bodova,
  5. isključenjem na temelju stegovne odluke nadležnog tijela,
  6. istekom vremena dvostruko duljeg od propisanog trajanja studija, s time da se u vrijeme trajanja studija ne uračunava vrijeme mirovanja obveza studenta,
  7. ako ne položi ispit na način utvrđen u čl. 71. st. 4. Statuta,
  8. u drugim slučajevima predviđenim općim aktom sastavnice na kojoj student studira.

 

Što je mirovanje u studiju? Što je potrebno za reguliranje?

Sukladno odredbama Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima (čl. 15.):

1. Pravo na mirovanje obveza postoji:

  • za vrijeme izvršavanja vojne obveze,
  • za vrijeme trudnoće,
  • za studenticu majku ili studenta oca koji se koriste porodnim dopustom do godine dana djetetova života,
  • za vrijeme bolesti koja ga dulje razdoblju sprječava u uspješnom ispunjavanju obveza
    studija,
  • za vrijeme međunarodne razmjene studenata u trajanju duljem od 30 dana tijekom
    održavanja nastave, ako student kroz tu razmjenu ne stječe ECTS bodove, te
  • u drugim opravdanim slučajevima sukladno općem aktu sastavnice na kojoj student
    studira.

2. Pravo na mirovanje obveza student stječe rješenjem sastavnice na temelju podnesenog pisanog zahtjeva s obrazloženjem te pripadajućom dokumentacijom. Zahtjev se podnosi u roku koji propisuje sastavnica.

3. Studentu se u skladu s općim aktom sastavnice može odobriti mirovanje obveza u trajanju od jednog semestra ili jedne akademske godine. Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanja studija. Ograničenje višekratnog mirovanja obveza određuje sastavnica svojim općim aktom.

4. Za vrijeme mirovanja obveza student može polagati ispite ako je za polaganje tih ispita ispunio uvjete.

5. Student mora slušati i polagati u međuvremenu nastale razlike u nastavnom programu, ako se za vrijeme mirovanja obveza izmijeni nastavni program.

Fakultetsko vijeće PBF-a na svojoj 1. redovitoj sjednici ak. god. 2012./2013. donijelo je odluku: Pravo na mirovanje obaveza student stječe rješenjem Fakulteta na temelju podnesenog pisanog zahtjeva i pripadajuće dokumentacije. Student koji se razboli tako da bi to moglo utjecati na obavljanje studentskih obaveza dužan je najkasnije 30 dana od oboljenja obavijestiti Ured za studente.

Kolika je najdulje moguće trajanje statusa studenta? 

Sukladno odredbama Statuta PBF-a: 

Status redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je dvostruko dulje od propisanog trajanja studija. U vrijeme trajanja studija iz ovog stavka ne uračunava se vrijeme mirovanja obveza studenta.

Koliko puta smijem ponavljati godinu? Mogu li i kako upisati međugodinu?

Sukladno odredbama Statuta, status studenta (između ostalog) prestaje „ako u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 35 ECTS bodova“ ili u dvije uzastopne akademske godine ne položi isti predmet.  

Dakle, godina se može ponavljati jednom.

Međugodina ne postoji. Postoji ponovni upis iste studijske godine s upisivanjem nepoloženih predmeta. 

Kako se upisuje apsolventska godina studija? 

Studenti po bolonjskom sustavu nemaju apsolventsku godinu. Upis sljedeće akademske godine nakon one u kojoj su odslušana sva predavanja smatra se ponovnim upisom godine. 

Je li moguće promijeniti studijski program? Kakva je procedura? Je li moguća promjena u tijeku akademske godine?

Navedeno je regulirano Odlukom o načinu provedbe postupaka mobilnosti studenata.

Kakva je procedura kod prijelaza s nekog drugog sveučilišta ili veleučilišta?

Navedeno je regulirano Odlukom o načinu provedbe postupaka mobilnosti studenata.

Kakva je procedura priznavanja predmeta položenih na drugim visokim učilištima?

Student popunjava molbu kojoj prilaže dokaze o polaganju predmeta te potrebne podatke. Prodekan za nastavu traži mišljenje nositelja predmeta na PBF-u na temelju ishoda učenja i sadržaja predmeta, i upisuje ocjenu i priznate ECTS bodove u indeks.Podatke u ISVU upisuje ISVU koordinator.

Potrebni podaci su: naziv VU, naziv predmeta na hrvatskom, naziv predmeta na engleskom, ECTS bodovi, broj sati nastave (predavanja, seminari, vježbe), naziv studijskog programa, period boravka/studiranja na drugom VU, ocjena, datum polaganja, broj ECTS bodova koji se priznaje.

_ _ _

IZVEDBA STUDIJA, VREDNOVANJA I ISPITI

*

Gdje se mogu vidjeti rasporedi nastave za studente?

Rasporedi nastave dostupni su na OVDJE.

Gdje se mogu naći termini ispita?

Termini ispita dostupni su na Studomatu i OVDJE.

Gdje se može naći literatura za pojedine predmete studija?

Popis literature dostupan je na mrežnim stranicama predmeta i sustavu za e-učenje Merlin.

Literatura se može posuditi u knjižnici sastavnice ili Sveučilišnoj knjižnici.

Od kada do kada traju predavanja i ispitni rokovi u akademskoj godini? 

Navedeno se regulira Akademskim kalendarom

Zašto postoji razlika u načinima vrednovanja studentskog rada među predmetima?

Sukladno svojoj autonomiji, nastavnik sam razrađuje načine vrednovanja studentskog postignuća, vodeći računa o ECTS bodovima. Različiti ishodi učenja zahtjevajuzahtijevaju različite nastavne metode i različite načine vrednovanja.

Sva pitanja o vrednovanju u konkretnom predmetu treba postaviti predmetnom nastavniku.

Koja je procedura prijave ispita?

Student je dužan ispit prijaviti najkasnije pet tri radnaih dana prije održavanja ispita.

Student koji je evidentiran sustavom ISVU ispit prijavljuje koristeći se programskim modulom Studomat.

Kako se odjavljuje prijavljeni ispit?

Student koji je evidentiran sustavom ISVU ispit odjavljuje koristeći se programskim modulom Studomat.

Koliko puta imam pravo izaći na jedan ispit?

Sukladno odredbama Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima:

Članak 45.
Broj izlazaka na ispite
U skladu s člankom 71. stavkom 4. Statuta, ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred povjerenstvom. Student koji ni četvrti put ne položi ispit iz nekog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovo upisati taj predmet.

Ako smatram da mi je na ispitu učinjena nepravda, kome se mogu obratiti?

Sukladno odredbama Statuta PBF-a:

Student ima pravo žalbe na ocjenu u roku od 24 sata i pravo da po žalbi bude ispitan
pred Ispitnim povjerenstvom. U slučaju žalbe na pismeni dio ispita, povjerenstvo je dužno
pred studentom ponovno ocijeniti njegov pismeni ispit.

Može li se ispit polagati prije no što završe predavanja? U kojem slučaju student može prijevremeno polagati ispite?

Ispiti se polažu nakon što student odsluša predavanja i zadovolji obveze koje mu omogućavaju izlazak na ispit.

_ _ _

ZAVRŠETAK STUDIJA

*

Ovo je područje regulirano Pravilnikom o izradi završnog rada i Pravilnikom o izradi diplomskog rada i polaganju diplomskog ispita za studente koji studiraju po bolonjskom sustavu.

 

Koji je rok za prijavu završnog, odnosno diplomskog rada?

Student prijavljuje temu završnog rada iz područja studijskog programa preddiplomskog studija u dogovoru s mentorom (voditeljem) (OBRAZAC 1 - PRIJAVA TEME ZAVRŠNOG RADA) i predaje je najkasnije do početka VI semestra preddiplomskog studija u studentsku referadu.

Tema diplomskog rada mora se prijaviti u sustavu Merlin iobrazac 1 za prijavu teme dostaviti u studentsku referadu do završetka trećeg semestra druge godine diplomskog studija.

Diplomski – Rokovi za predaju diplomskog rada su do svakog 15-og u mjesecu, osim prosinca, veljače, srpnja i rujna.Rokovi su objavljeni na Oglasnoj ploči i Merlinu.

Predaje se obrazac na studentskoj referadi kojim se prijavljuje tema i radni naslov, a dogovor s mentorom se ostvaruje osobnim kontaktom ili putem sustava Merlin. Tema diplomskog rada mora se prijaviti do završetka trećeg semestra druge godine diplomskog studija.tijekom semestra u kojem je uvod u diplomski rad odnosno diplomski rad. 

Jesu li su teme zadane ili slobodne?

Stručno vijeće mora izvjesiti popis tema završnog rada i popis mentora.

Svi nastavnici PBF-a (redoviti profesor, izvanredni profesor, docent) trebaju do 15. listopada tekuće akademske godine predati popis područja (ili naslove tema) na kojima student može izraditi diplomski rad. Na osnovi toga, zajednički popis područja i/ili tema će biti dostupan studentima na Oglasnoj ploči Odbora za diplomske radove i u Studentskoj referadi PBF-a.

Tko može biti mentor/sumentor?

Mentor završnog rada može biti nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora. 

Mentor ili voditelj diplomskog rada i član Stručnog povjerenstva za ocjenu i obranu diplomskog rada može biti nastavnik izabran u znanstveno - nastavno zvanje docenta ili više.
Mentor ili voditelj diplomskog rada može biti i znanstvenik uposlen izvan vanjski suradnik fakulteta u znanstvenom zvanju znanstveni suradnik ili više koji je koordinator modula na diplomskom studiju PBF-a.ako je nositelj predmeta koji se izvodi na PBF-u.

Koja je procedura obrane?  

Završni rad se brani pred mentorom i drugim kandidatima, voditeljem studija i prodekanom za nastavu. Završni rad se izlaže prezentacijom u trajanju od 5 minuta. Ocjenjuje se ocjenom od 1 do 5. 

Diplomski rad se brani pred mentorom  i 2 člana komisije. Diplomski rad se izlaže prezentacijom u trajanju od 25-30 minuta.

Ako nisam zadovoljan završnom ocjenom obrane, mogu li je odbiti?

Navedena mogućnost nije predviđena.

Postoji li propisan izgled i forma završnog/diplomskog rada?

Da. Navedeno je propisano Uputama za izradu završnog rada (važeće od 23. svibnja 2017.) i Uputama za izradu diplomskog rada (važeće od 29. lipnja 2015.)

Na koji način se izdaje diploma i što je potrebno za taj postupak?

Nakon obrane završnog/diplomskog rada student je dužan obratiti se Tajnici na Zavodu (ovisi o upisanom studiju) da im u sustavISVUupišu ocjene završnog/diplomskog rada i sažetak rada, te nakon toga u Uredu za studente ispunjavaju se potrebni obrasci, vrši se uplata troškova tiskanja diplome i donosi uvezani i elektronički primjerak rada i indeks s upisanim ocjenama od strane mentora u rubriku Uvod u diplomski i Diplomski rad..Studentu se izdaje potvrda o završenom studiju u 3 primjerka, koja vrijedi do izdavanja diplome.

Diploma se izdaje po ispunjenju svih studijskih obveza, a uručuje na svečanoj promociji

_ _ _

RAZNO

*

Koja su prava i obveze studenata?

Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju:

Članak 17.

            Student je dužan:

  • poštivati opće akte Sveučilišta
  • čuvati ugled i dostojanstvo Sveučilišta, studenata, nastavnika i drugih pripadnika akademske zajednice
  • ponašati se sukladno Etičkome kodeksu pripadnika akademske zajednice.

Članak 18.

            Prava i obveze studenta jesu:

1. uredno pohađati nastavu, izvršavati obveze predviđene studijskim programom i izvedbenim planom te općim i pojedinačnim aktima Sveučilišta

2. upisati sljedeću godinu studija ako je ispunio sve obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom studija

3. ostvarivati bodove i polagati ispite na način i u rokovima kako je to određeno općim i posebnim aktima Sveučilišta

4. dovršiti studij u propisanim rokovima.

Članak 19.

Student također ima pravo:

  • na kvalitetan studij i obrazovni proces prema odgovarajućemu studijskom programu
  • na slobodu mišljenja i iskazivanja stavova
  • sudjelovati u znanstvenim, umjetničkim i stručnim projektima sukladno svojim mogućnostima i potrebama Sveučilišta
  • da prema vlastitome izboru, radi stjecanja dopunskih znanja, upiše i polaže predmete na ostalim studijskim programima u sastavu Sveučilišta, sukladno odgovarajućem općem aktu
  • na mentora, savjetnika, tutora ili voditelja
  • na konzultacije
  • na stručno-pedagošku praksu u školama
  • na praktičan rad u gospodarstvu
  • koristiti se knjižnicom i ostalim resursima kojima raspolaže Sveučilište
  • na izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika, organiziranome anketnim istraživanjem
  • sudjelovati u odlučivanju na Sveučilištu sukladno Statutu i drugim općim aktima
  • polagati ispite na alternativan način ako njegovo psihofizičko stanje to zahtijeva
  • na završetak studija u kraćem roku (u skladu s posebno definiranim uvjetima)
  • na organizirane sportske aktivnosti radi skladnoga individualnoga psihofizičkog razvitka
  • sudjelovati u radu studentskih organizacija na Sveučilištu, sukladno njihovim pravilima
  • podnijeti pritužbu u slučaju povrede nekoga prava
  • biti nagrađen, odnosno pohvaljen za svoj rad, dostignuća i prinos afirmaciji Sveučilišta.

Gdje se nalazi, koje je radno vrijeme i broj telefona Ureda za studente?

Ured za studente nalazi se u Dekanatu PBF-a u Pierottijevoj 6. Brojevi telefona su (01) 4605 007 i (01) 4605 008.

Radno vrijeme Ureda (za rad sa studentima) je od ponedjeljka do petka od 10 do 13 sati.

Na koji način i gdje studenti mogu dobiti potvrdu o statusu studenta za ostvarivanje svojih prava?

Potvrde se odabiru putem Studomata i preuzimaju na za to predviđenom mjestu (u hodniku ispred Ureda za studente). Druga je opcija korištenje usluge e-građani.

Što je ECTS i kako se izračunava?

ECTS je sustav usmjeren na polaznika koji služi prikupljanju i prijenosu bodova, a temelji se na načelu transparentnosti procesa učenja, poučavanja i vrednovanja.

Cilj mu je olakšati planiranje, izvođenje i vrednovanje studijskih programa i mobilnost studenata priznavanjem postignuća u učenju, kvalifikacija i razdoblja učenja.

Bodovima ECTS-a izražava se obujam učenja na temelju definiranih ishoda učenja i pripadajućega radnog opterećenja. Ishodima učenja i pripadajućemu radnom opterećenju koji se vežu uz jednu akademsku godinu s punim radnim opterećenjem ili njezin ekvivalent pripisuje se 60 bodova ECTS-a, što obično podrazumijeva određen broj sastavnica studijskog programa kojima se bodovi pripisuju (na temelju ishoda učenja i radnog opterećenja). Bodovi se u pravilu izražavaju cijelim brojevima. 

Na Sveučilištu u Zagrebu 1 ECTS bod predstavlja 29 sunčanih sati opterećenja studenta.

Pregled ECTS-a, smjernica za njegovu implementaciju i osnovnih dokumenata dostupan je u Vodiču za korisnike ECTS-a (2015.)

Vrijedi li moja diploma u inozemstvu?

Svaka država ima svoju proceduru priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (popis nacionalnih institucija možete pronaći OVDJE).

Ovjera isprava namijenjenih za uporabu u inozemstvu - «APOSTILLE»

Legalizacijom/nadovjerom isprava u međunarodnom pravnom prometu potvrđuje se vjerodostojnost potpisa osobe koja je ispravu potpisala i vjerodostojnost pečata na ispravi. Ovjera se vrši potvrdom «APOSTILLE».
Za izdavanje potvrde «APOSTILLE» u Republici Hrvatskoj ovlašteni su općinski sudovi za isprave koje su izdala tijela sa sjedištem na području nadležnosti tih sudova.

Ako je potreban ovjereni prijevod isprave koja ujedno mora sadržavati i «APOSTILLE», potrebno je prvo ishoditi potvrdu «APOSTILLE», a tek onda predati cjelokupnu ispravu na prevođenje sudskom tumaču koji potpisom i pečatom ovjerava ispravnost prijevoda na strani jezik.

Koje povlastice imaju djeca hrv. branitelja i HRVI?

Povlastice i uvjeti za njihovo ostvarenje propisane su Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (članak 53.) i Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (članak 48.b).  

Imaju li studenti mogućnosti sudjelovati u radu tijela PBF-a?

Da. Studenti sudjeluju u radu Fakultetskog vijeća, Odbora za nastavu, Povjerenstva za upravljanje kvalitetom te pojedinim drugim savjetodavnim tijelima poput Povjerenstva za dodjelu nagrada i priznanja..

Nagrađuje li se i na koji način izvrsnost studenata? Postoji li na Sveučilištu mogućnost dobivanja stipendije?

Da. Izvrsnost se nagrađuje rektorovom nagradom i stipendijama.

Također se studentima s najvećim ukupnim ocjenama na kraju preddiplomskog i diplomskog studija može dodijeliti pohvala koja se upisuje u diplomu i dopunsku ispravu o studiju. Odluka kojom je navedeno regulirano dostupna je ovdje.

Kome se trebam obratiti u slučaju da moje zdravstveno stanje zahtijeva prilagođeno učenje i polaganje ispita poput produljenog vremena pisanja pismenog ispita?

Potrebno je obratiti se u Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu (http://www.unizg.hr/uredssi/) s medicinskom dokumentacijom. Nakon dobivene preporuke, potrebno je javiti se prodekanu za nastavu radi dogovora za koje je predmete potrebno prilagođeno učenje i polaganje ispita. Proceduru dobivanja preporuke je potrebno ponoviti za svaku novu akademsku godinu. 

Akt kojim je navedeno regulirano dostupan je ovdje.

 

Koji su uvjeti upisa za strane državljane? Koji dokumenti su potrebni za upis? Koji su troškovi upisa/školarine?

Državljani zemalja članica EU imaju ista prava na temelju Zakona (članak 77.) te se na studij upisuju pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljanin.

Strani državljani koji nisu državljani zemalja članica EU upisajuupisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljanin, ali se sukladno odluci nadležnog državnog tijela ili sveučilišta od njih može tražiti plaćanje dijela ili pune cijene studija.

Uvjeti i potrebni dokumenti za upis propisani su Natječajem za upis. Troškovi upisa i školarine utvrđuju se odlukom Senata.

Na kojem je jeziku nastava? Postoji li mogućnost studiranja na stranom jeziku?

Cjelokupna nastava izvode se na hrvatskom jeziku. Na mrežnim stranicama postoji popis predmeta koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku.

 

Što moram učiniti u slučaju gubitka indeksa?

1. u Narodnim novinama objaviti gubitak indeksa sukladno OVOJ PROCEDURI

2. ispuniti Molbu u svrhu izdavanja duplikata indeksa

3. potvrdu iz Narodnih novina, molbu, fotografiju (4x6 cm u boji) i uplatnicu na iznos 250,00 kn uplaćenu na žiro-račun Fakulteta (IBAN: HR6623600001101209724, model 00, poziv na broj: 4-1-9000, svrha uplate: DUPLIKAT INDEKSA) dostaviti u Ured za studente

Kolika je završnost na PBF-u?

Prosječna završnost za preddiplomske studije, za generacije upisane od 2005./2006. do 2012./2013. iznosi 67%

Prosječna završnost za diplomske studije, za generacije upisane od 2008./2009. do 2014./2015. iznosi 97 %.

Odgovore na mnogobrojna druga pitanja možete pronaći u informacijskom paketu PBF-a koji je dostupan OVDJE.