Laboratorij za održivi razvoj

Pročelnik

prof.dr.sc. Anet Režek Jambrak

Telefon: + 385 1 4605 287
Telefaks: + 385 1 4836 072
Email: anet.rezek.jambrak@pbf.unizg.hr

Laboratorij je osnovan 29.10.2019., na 1.redovitoj sjednici Fakultetskog vijeća za akad. god. 2019./2020.

Svrha: Svrha osnivanja navedenog Laboratorija proizašla je iz realne potrebe za strukturiranjem i bržim razvojem istraživačke djelatnosti i obrazovanja u specifičnome polju struke/znanosti koju bi Laboratorij imao i razvijao. Temeljno usmjerenje predloženog preustroja jest osiguranje primjerenijeg povezivanja srodnih nastavnih te znanstveno-istraživačkih poslova u optimalni organizacijski oblik radi otklanjanja slabosti i nedostataka postojećeg ustroja, odnosno njegova osposobljavanja za uspješnije djelovanje i postizanje kvalitetnijih rezultata djelovanja.

Održivi  razvoj, inauguriran  nizom  nacionalnih  strategijskih  dokumenata, a osobito potenciran pravnom stečevinom Europske unije čiji je Republika Hrvatska (dalje RH) član, zahtijeva primjenu načela koncepta održivog razvoja, upravljanje procesima, komunikaciju s javnosti, razvijanje novog sustava vrednota u kojem odnos prema okolišu zauzima značajno mjesto. Realna potreba za osnivanjem ovakvog Laboratorija proizlazi i iz snažne podrške nacionalnih i internacionalnih dionika iz područja relevantnih za djelokrug aktivnosti Laboratorija. Stoga, glavni cilj osnivanja Laboratorija je usklađivanje relevantnih znanstveno-nastavnih i istraživačkih djelatnosti RH, te PBF-a s razvijenim zemljama Europske unije i ostatka svijeta, čime se izravno omogućava ostvarenje ciljeva i standarda definiranih na razini Sveučilišta u Zagrebu (dalje Sveučilište) i PBF-a.

Osnivanje ovakvog Laboratorija posve je podržano od strane Strategija Sveučilišta u Zagrebu, a posebice:

„Strategije internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu 2014.–2025.“ i „Strategije istraživanja, transfera tehnologije i inovacija“.

Glavni strateški cilj „Strategije istraživanja,  transfera  tehnologije  i  inovacija“ jest  poticati znanstvenu  izvrsnost,  inovativnost,  suradnju  i  multidisciplinarni  pristup  istraživanjima  u različitim područjima i tehnologijama, te osigurati dugoročnu prepoznatljivost i priznatost Sveučilišta u Zagrebu u europskom okruženju. Nadalje, cilj je pridonijeti održivom razvoju hrvatskoga gospodarstva i društva u cjelini, što bi se osnutkom ovakvog interdisciplinarnog Laboratorija odvijalo brže i efikasnije.

U „Strategiji internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu 2014.–2025.“ ističe se kako intenzitet suradnje s inozemnim sveučilištima i ostalim istraživačkim institucijama nije zadovoljavajući, te da je potrebno poraditi na razvoju i primjeni učinkovitih mehanizama za poticanje međuinstitucionalne suradnje, bez obzira radi li se o istraživanju ili obrazovanju, čime bi se ostvarila bolja međunarodna prepoznatljivost Sveučilišta. U Strateškom planu razvoja PBF-a 2013.-2018. također stoji da će PBF biti prepoznat kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu s jasnim istraživačkim profilom koju karakterizira istraživačka izvrsnost priznata na međunarodnoj razini, te da će se poticati interdisciplinarna istraživanja i suradnja istraživača iz različitih znanstvenih područja. Nadalje, prema „Strategiji razvoja Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, 2019.–2025. istaknuto je:

Rezultati istraživanja doveli su do međunarodne prepoznatljivosti fakulteta kao centra znanstveno-istraživačke izvrsnosti u ovom znanstvenom području. PBF je prepoznat kao visoko učilište s jasnim istraživačkim profilom kojeg karakterizira istraživačka izvrsnost priznata na međunarodnoj razini. Kroz nastavu temeljenu na istraživanjima obrazuju se budući nositelji razvitka znanosti i društvenog razvitka u cjelini. Stvaranjem novih ideja i tehnoloških rješenja, kritičkim promišljanjem i kreativnošću, PBF je ključni pokretač gospodarstva i održivog razvoja na području biotehničkih znanosti u Republici Hrvatskoj.

   

Cilj 1. (strategija u istraživanju): Održati visoku razinu, kvalitetu i relevantnost znanstvene aktivnosti, te interdisciplinarnost i suradnju u znanstvenoj produkciji (Laboratorij ima izrazit interdisciplinarni karakter). Misija PBF-a na području znanstveno-istraživačke djelatnosti je provođenje znanstvenih, temeljnih i razvojnih istraživanja u interdisciplinarnim znanstvenim poljima prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma te drugih srodnih znanstvenih disciplina. Laboratorij za održivi razvoj izvrsno se uklopio u Misiju PBF-a, kroz suradnju u interdisciplinarnim znanstvenim poljima.

Prema, Viziji PBF-a:

Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu bit će prepoznat kao visoko učilište s jasnim i jedinstvenim istraživačkim profilom koje karakterizira istraživačka izvrsnost priznata na međunarodnoj razini, kao visoko učilište kojeg također karakterizira izvrsnost u obrazovanju na području prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma, te kao prepoznatljivi partner u održivom razvoju znanosti i tehnologije, gospodarstva i društva u cjelini

Fokus: Primarni fokus Laboratorija je usmjeren ka usklađivanju nastavnog programa sa strategijama temeljenim na održivosti i održivom razvoju u prehrambenoj tehnologiji, biotehnologiji i nutricionizmu, čime će biti ostvarena ugradnja rezultata i spoznaja istraživanja u nastavi, osobito na diplomskoj i doktorskoj razini. Također, ustrojstvo takvog Laboratorija omogućuje pozicioniranje PBF-a kao vodeće obrazovne institucije u RH i šire, te će istaknuti obrazovanje, istraživanje i razvoj u skladu sa smjernicama Ujedinjenih naroda; tj. smjernicama „Agenda for Sustainable Development 2030“.

Uloga i zadaće Laboratorija: Laboratorij će sudjelovati u izobrazbi studenata o pojmovima održivosti, procesima i proizvodnim tehnologijama te komponentama održivosti u prehrambenoj tehnologiji, biotehnologiji i nutricionizmu. Planirana znanstveno-istraživačka djelatnost te projekti unutar budućih suradnji uključivat će komponente održivosti uz tijesno povezivanje s industrijama iz RH, EU i svijeta, a sa ciljem osiguranja održivosti i održivog razvoja. Obzirom da trenutno ne postoji takav Laboratorij u RH u visokom obrazovanju, njegovim osnutkom PBF je istaknuo vrlo važnu komponentu budućeg održivog razvoja, kao i vlastitu ulogu lidera iz područja održivosti prehrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma u RH i šire.

Djelokrug rada budućeg Laboratorija za održivi razvoj uključivat će biotehničke znanosti te relevantne interdisciplinarne znanosti. Održivi razvoj je tema nacionalnih i međunarodnih znanstvenih programa te zahtjeva usklađivanje mnogih pitanja. Ponajviše i iznad svega, zahtijeva se brza implementacija poboljšanja u „eko-učinkovitosti“ i energetskoj učinkovitosti. Nadalje, potrebna je identifikacija širokog raspona (korisnih) prirodnih materijala uz minimiziranje nastanka otpada, kako je navedeno u engl. LCA guide, 1997., a što se nadovezuje na dugoročan međunarodni interes za takozvanom „čišćom tehnologijom“ i održivim razvojem zahtijevanim za poboljšanje „eko-učinkovitosti“ kroz životni ciklus određenog proizvoda ili sustava.

Iskustva i dosadašnji rad u području netoplinskih (održivih) tehnika procesiranja:

http://www.researchgate.net/profile/Anet_Reek_Jambrak

http://www.scopus.com/authid/detail.url?authorId=56703576700

http://scholar.google.hr/citations?user=xlCcR2gAAAAJ&hl=hr&oi=ao

http://greenvoltex.pbf.hr

Uloga i značaj Laboratorija za studente PBF-a je provedba edukacije o osnovnim pojmovima održivosti u prehrambenoj tehnologiji, biotehnologiji i nutricionizmu, čime će se osuvremeniti njihova priprema za kompetitivno tržište rada EU koje zahtjeva stručnjake educirane na temeljima eko-učinkovitosti.

Strategija i vizija rada Laboratorija uključuje provedbu nastave kroz predmet Održivost naprednih tehnika procesiranja hrane te je u planu i prijava predmeta Industrija 4.0 u bioznanostima, te Održivost u bioznanostima. Nastava će se izvoditi na hrvatskom i engleskom jeziku te će tako biti omogućena nastava i studentima iz inozemstva. U ovome će značajno pomoći opsežna internacionalna i domaća predavačka iskustva članova Laboratorija. Time će se omogućiti bolje pozicioniranje sastavnice PBF-a na Sveučilištu kroz internacionalizaciju obrazovanja, te nove konkurentne smjerove studija.

Rad Laboratorija nadasve će biti usmjeren na pružanje podrške kod prijave razvojnih i istraživačkih projekata na PBF-u, budućih europskih i nacionalnih projekata, gdje će u budućnosti biti potrebno istaknuti nužnu komponentu održivosti. Laboratorij će promociju održivosti ostvarivati kroz prijavu i provedbu međunarodnih projekata u suradnji s priznatim stručnjacima i znanstvenicima iz cijelog svijeta, aktivnim studentskim sudjelovanjem u znanstveno-istraživačkim aktivnostima Laboratorija, te publiciranjem rezultata proizašlih iz istraživanja. Promocija Laboratorija u javnosti također će biti ostvarena putem internetskih stranica Laboratorija na hrvatskom i engleskom jeziku.

Održavanjem nastavnih modula i sudjelovanjem u istraživačkim aktivnostima Laboratorija studenti PBF-a će:

(i) steći znanja o energetskim i ekološkim karakteristikama i primjeni naprednih toplinskih i netoplinskih održivih tehnika procesiranja u bioznanostima te znati kritički prosuditi prednosti i nedostatke pojedinih tehnika; također, će biti dostupan ekonomski pogled i analiza održivosti

(ii) naučiti što znači pojam održivosti procesiranja u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji; naučiti pravnu regulativu vezanu za korištenje/karakterizaciju održivih tehnika; znati implementirati rezultate laboratorijskih istraživanja u industrijskoj praksi;

(iii) savladati korištenje održivih tehnika kao alata za obradu nuspoizvoda (otpada) iz agro-prehrambene industrije;

(iv) procijeniti prihvatljivost proizvoda dobivenih održivim (bio)tehnologijama od strane potrošača; uz korištenje software-a za analizu „održivosti“ tehnikom life cycle assessment (LCA), Quality Function Deployment i dr.);

(v) imati mogućnost izravne komunikacije s međunarodnim i domaćim stručnjacima/znanstvenicima koji imaju ekspertize vezane za korištenje naprednih tehnika u održivom razvoju.

 (vi) steći osnovna znanja o pojmovima Industrije 4.0 (Internet of things - IoT, big data, 3D printanje itd.)

Aditivne tehnike - 3D printer - Byflow - dopstupan u Laboratoriju za održivi razvoj (https://www.3dbyflow.com/)

Kroz djelatnost Laboratorija također će se istraživati fizikalne i molekularne promjene na proizvodima proizvedenih putem niskoenergetskih procesa, učinci procesiranja u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji na okoliš, mikrobiološka ispravnost proizvoda kroz održivost i drugo. Poseban naglasak biti će na korištenju održivih tehnika u prehrambenim tehnologijama, fermentaciji, biotehnološkim procesima, obradi nusproizvoda itd.

Navedena znanja, studenti i zaposlenici će moći primijeniti kroz projekte na nacionalnoj i EU razini, a i šire. Znanja i vještine će uključivati primjenu najnovijih rezultata istraživanja i primjene održivih tehnika u (industrijskoj) praksi, mogućnost implementacije održivih tehnika u postojeća postrojenja u procesnoj prehrambenoj industriji i biotehnologiji, optimiziranje i dizajn plana procesiranja i parametra procesa. Nadalje, dobit će se znanje za odabir najbolje tehnike za vlastito istraživanje (ili za industrijsku svrhu), te implementirati stečeno znanje s obzirom na utrošak energije za pojedine procese.

Svakako valja istaknuti da će studenti i istraživači samostalno primjenjivati alate i metode koje se koriste u procjenama održivosti, što je danas neophodno za poznavanje procesa i tehnologija u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji kako bi se osigurao strateški razvoj tvrtki, razvoj proizvoda i poboljšanje proizvodnih sustava te dobar marketinški plasman. Uz već standardnu metodologiju analiza, alata te pojmova poput: eng. „Quality function deployment, Green technology, Clean label, Clean processing and production, Carbon, waste and water footprint i Zero waste“, svakako valja istaknuti procjenu životnog ciklusa (LCA-Life Cycle Assessment), vitalan i snažan alat koji obuhvaća procjenu ukupnog djelovanja na okoliš, uz istovremeno nadopunjavanje drugih, jednako potrebnih metoda i procesa kako bi se djelotvorno i učinkovito održavala potrošnja i proizvodnja.

Eng. “Clean label, Clean processing and production” je vrlo važan pojam koji nije reguliran u RH te će rad Laboratorija biti usmjeren na definiranje i implementaciji tih pojmova u prehrambenoj tehnologiji, biotehnologiji i nutricionizmu.

Do sada se LCA najčešće koristila za procjenjivanje utjecaja na okoliš određenih proizvoda i industrijskih procesa. Unatoč tome, sve je veći broj istraživanja koja naglašavaju LCA primjenu u sektoru poljoprivredne, prehrambene i biotehnološke proizvodnje, a što je u skladu s Globalnim ciljevima održivog razvoja do 2030.  (The 2030 Agenda for Sustainable Development, https://sustainabledevelopment.un.org/?menu=1300), donesenim od strane UN-a 2015. Značaj Agende 2030 prepoznat je i od strane Predsjednice RH, Kolinde Grabar Kitarović, koja čvrsto podržava osnutak ovog Laboratorija jer je na „Samitu o održivom razvoju nakon 2015.“, u sklopu 70. Opće skupštine UN-a istaknula:

Sedamnaest Ciljeva održivog razvoja nisu tek još jedno poglavlje u birokratskoj proceduri Ujedinjenih naroda. Ovo je plan, program našeg razvoja idućih 15 godina i razdoblja nakon toga, to je okvir i sredstvo za našu bolju budućnost. Preobraziti naš svijet - to nije fraza, to je obveza svih nas".

https://sustainabledevelopment.un.org

Uloga i značaj Laboratorija za industriju RH nadasve će se ogledati u poboljšanju proizvodne industrijske kompetitivnosti. Održive tehnike procesiranja danas se smatraju uobičajeno primijenjenima u razvijenim zemljama i njihovoj industriji. Tome je tako jer potrošači na tržištima razvijenih zemalja, koja su od strateškog interesa i industriji u RH, zahtijevaju visoku kvalitetu i sigurnost hrane s minimalnim štetnim utjecajem na okoliš.

Uz pojačavanje ekološke i opće odgovorne socijalne svijesti potrošača, u budućnosti će se još i više pažnje usmjeriti prema odabiru prehrambenih proizvoda uz zadovoljenje ekoloških i etičkih kriterija proizvodnje. Stoga je od neophodne važnosti procijeniti sve štetne utjecaje procesa proizvodnje, iskorištavanja sirovina i sustava za distribuciju  na okoliš u svrhu održivog razvoja, kompetitivnosti gospodarstava i drugo.

 

Laboratorij će kroz svoj rad ostvarivati suradnju s priznatim stručnjacima iz zemlje i inozemstva, bilo iz institucija visokog obrazovanja i znanosti, bilo iz gospodarstva i realnog sektora, što je i u suglasnosti sa strategijom razvitka RH („Strategija razvitka – Hrvatska u 21. stoljeću (2002.)“) koja definira četiri glavna strateška cilja daljnjeg razvitka (Strategija za održivi razvoj RH):

1.      Ostvarivanje gospodarskog razvitka i blagostanja građana uz uravnotežen regionalni razvoj,

2.      Uključivanje u europske gospodarske integracije,

3.     Podizanje kvalitete ljudskog kapitala ulaganjem u obrazovanje i znanost, rast kvalitete života, zaustavljanje negativnih demografskih trendova,

4.    Očuvanje nacionalne sigurnosti tehnološkom modernizacijom i ulaganjima u obranu i sigurnost (NATO).

Polazeći od analize stanja i vizije održivog i funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom, pri tome vodeći računa o strateškim ciljevima razvoja RH i ciljevima iz Nacionalne strategije zaštite okoliša, definirani su strateški ciljevi čije ostvarenje jamči jačanje sustava i njegovo funkcioniranje tako da se ostvari temeljna funkcija, tj. zaštita ljudskog zdravlja i okoliša te racionalno korištenje resursa. Za postupno umanjivanje pritisaka otpada na okoliš i ljudsko zdravlje i ostvarivanje održivosti moraju se stvoriti uvjeti koji će:

(1) smanjiti nastajanje otpada, što će voditi boljem korištenju i zaštiti resursa,

(2) smanjiti količine koje se odlažu (ili neodgovorno odbacuju), i

(3) smanjiti rizike od otpada. Sve navedeno je u skladu sa strategijom rada Laboratorija koja uključuje i edukaciju o strateškim ciljevima gospodarenja otpadom odnosno:

  1.       Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada tijekom prerade i obrade u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji;
  2.       Smanjivanje rizika od otpada tijekom prerade i obrade u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji;
  3.       Edukacija budućih stručnjaka za rješavanje problema gospodarenja otpadom i održivim procesima.

Dionici zainteresirani za rad Laboratorija će omogućiti studentima i zaposlenicima PBF-a izradu prakse ili usavršavanje putem ERAMSUS+ i drugih programa u svjetskim laboratorijima i sveučilištima uz suradnju s renomiranim znanstvenicima.

U razdoblju od 2016. do danas, prof. dr. sc. Anet Režek Jambrak održava nastavu na engleskom jeziku za studente koji upisuju kolegije putem programa ERASMUS+. Strani studenti su upisivali kolegij Innovative non-thermal and thermal food processing techniques, kao postojeći kolegij na studiju na hrvatskom jeziku (Prehrambeno-procesno inženjerstvo 2). Sadržaj kolegija uvelike je prelazio sadržaj kolegija Prehrambeno-procesno inženjerstvo 2, te će se u budućnosti predmet održavati pod nazivom Održivost naprednih tehnika procesiranja  (Sustainability of advanced thermal and nonthermal processing techniques), te izvoditi na engleskom jeziku.

Oprema:

1. Aditivne tehnike - 3D printer - Byflow - dopstupan u Laboratoriju za održivi razvoj (https://www.3dbyflow.com/)

2. Primjer netoplinske tehnike procesiranja hrane: visokonaponsko pražnjenje - plazma (http://greenvoltex.pbf.hr/uredaj-za-visokonaponsko-praznjenje-plazma-high-voltage-electrical-discharge-plasma-device/

3. Primjer netoplinske tehnike procesiranja: ultrazvuk visoke snage (https://www.sonicator.com/products/q700-sonicator)

4. Sustav korištenja kombiniranih netoplinskih tehnika: sustav modularnog povezivanja netoplinskih tehnika (https://sestar.irb.hr/instrumenti_show.php?ID=1905)

U zaključku, bivša čelnica Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Sveučilište u Zagrebu, dekanica PBFa (kao matična institucija Laboratorija), domaća i strana  znanstvena zajednica, industrija, potrošači, te svi ostali zainteresirani dionici prikazuju podršku i/ili nužnost osnivanja ovog Laboratorija u RH zbog proširenja edukacije i znanstveno-istraživačke djelatnosti vezane uz moguću primjenu održivih tehnika u agro-prehrambenom lancu i biotehnologiji. Navedeni dionici potiču transfer znanja o održivim tehnikama koje se uvelike koriste u razvijenom i industrijaliziranom svijetu za promociju socijalno odgovorne prerade i proizvodnje.

 

Popis domaćih predstavnika politike, industrije i znanstvene zajednice te inozemne znanstvene i industrijske institucije koje podržavaju osnivanje Laboratorija, te namjeru suradnje s novoosnovanim Laboratorijem 

Br Institucija Kontakt osoba Država
1.                     Ured predsjednice Republike Kolinda Grabar-Kitarović HRV
2.                     Hrvatski sabor, Odbor za zaštitu okoliša Prof.dr.sc. Slaven Dobrović HRV
3.                     Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb Prof. dr. sc. Damir Ježek HRV
4.                     Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb Prof. dr. sc. Višnja Bačun Družina HRV
5.                     Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb Prof. dr. sc. Anita Slavica HRV
6.                     Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb Prof. dr. sc. Vesna Zechner-Krpan HRV
7.                     Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb Prof.dr.sc. Ksenija Durgo HRV
8.                     RED Fork, j.d.o.o Diana Gluhak Spajić, mag. nutr. HRV
9.                     Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Katedra za hranu i prehranu; Opatija Prof. dr. sc. Greta Krešić HRV
10.                 

Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zavoda za elektroakustiku;

Zavod za elektroničke sustave i obradbu informacija; Zagreb

Izv. prof. dr. sc.

Antonio Petošić;

Prof. dr. sc. Ratko Magjarević

HRV
11.                  Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije; Zagreb Izv. prof. dr. sc. Domagoj Vrsaljko HRV
12.                  Agronomski fakultet; Zagreb

Izv. prof. dr. sc Marko Vinceković;

Doc. dr. sc. Luna Maslov Bandić;

Slaven Jurić, mag. nutr.

HRV
13.                  Institut Ruđer Bošković; Zagreb

Dr. sc. Danijela Barić;

Dr. sc. Nadica Maltar Strmečki

HRV
14.                  Institut za poljoprivredu i turizam; Poreč Dr. sc. Dan Ban HRV
15.                  Farmaceutsko-biokemijski fakultet; Zagreb Izv. prof. dr. sc. Dubravka Vitali Čepo HRV
16.                  Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

prof. dr. sc. Slaven Dobrović;

Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Juretić

HRV
Br Industrija Kontakt osoba Država
1.                     Elea Vertriebs- und Vermarktungsgesellschaft mbH; Quakenbrück Prof. Stefan Töpfl GER
2.                     Franck d.o.o., Zagreb Marijana Hudina Domladovec, dipl. ing HRV
3.                     S.I.C. d.o.o., Višnjan Mag. oecol. et prot. nat. Ariana Stojnić HRV
4.                     Dukat d.d., Zagreb Željka Golem, dipl. ing HRV
5.                     Cedevita d.o.o., Zagreb Mr. sc. Nevenka Vrač, dipl. ing HRV
6.                     Lesaffre Adriatic d.o.o. Jerko Penić, dipl. ing HR
Br Internacionalna znanstvena zajednica Kontakt osoba Država
1.                     University of Avignon, GREEN Extraction Team (alternative extraction techniques and solvents); Avignon Prof. dr. Farid Chemat FRA
2.                     University of Natural Resources and Life Sciences, Institute of Food Technology; Vienna Prof. Dr. Henry Jäger AT
3.                     University of British Columbia; Faculty of Land and Food Systems (LFS); Vancouver Assis. prof. Dr. Anubhav Pratap Singh CAN
4.                     Institute of Agronomy, University of Lisbon; Lisabon Prof. dr. Isabel Maria Nunes de Sousa PRT
5.                     Faculty of Biotechnology of the Catholic University of Portugal , CBQF - Centro de Biotecnologia e Química Fina – Centre of Biotechnology and Fine Chemistry, Laboratório Associado, Escola Superior de Biotecnologia; Porto Prof. dr. Cristina L.M. Silva PRT
6.                     Lund University, Department of Food Technology, Engineering and Nutrition; Lund prof. Dr. Federico Gómez Galindo SWE
7.                     Department of Chemical and Materials Engineering, Faculty of Engineering, The University of Auckland; Auckland Prof. dr. Mohammed Farid NZL
8.                     Warsaw University of Life Science (SGGW), Department of Food Engineering and Process Management; Warsaw Prof. dr. Dorota Witrowa-Rajchert POL
9.                     The Global Harmonization Initiative (GHI) Prof. Dr. h.c. Huub Lelieveld NL
10.                  Dublin Institute of Technology, College of Science and Health; Dublin

Prof. dr. Paula Bourke

 

IRL
11.                 

Department of Industrial

Engineering at the University of Salerno; Fisciano

Prof. dr. Giovanna Ferrari;

Prof. dr. Francesco Donsi;

Prof. dr. Gianpiero Pataro

ITA
12.                  Armenian Society of Food Science and Technology; FoodLab scientific, Armenian Society of Food Science and Technology in Yerevan State University; Yerevan Dr., Assoc. prof. Karina Grigoryan ARM
13.                  Luxembourg Institute of Science and Technology; Luxembourg Dr. David Duday LUX
14.                  University of Nairobi, College of Agriculture and Veterinary Sciences, Department Of Food Technology And Nutrition; Nairobi Dr. George Ooko Abong’ KEN
15.                 

Technical University of Valencia, School of

Agricultural Engineering, Valencia

Prof. Dr. Jose V. Garcia-Perez SPA
16.                  Ege University, Food Engineering Department, Faculty of Egineering; Izmir Prof. dr. Taner Baysal TUR
17.                  Consulting and Training Centre KEY Prof. dr. Vladimir Kakurinov MKD
18.                  University of Malta, Faculty of Health Sciences, Department of Food Sciences and Nutrition; Msida Prof. Dr. Vasilis Valdramidis MLT
19.                  University of Ljubljana, Faculty of Electrical Engineering, Laboratory of Biocybernetics; Ljubljana Prof. dr. sc. Damijan Miklavčič SLO
20.                  University of Belgrade, Faculty of Agriculture; Zemun Prof. dr. sc. Ilija Djekic SRB
21.                 

Health Sciences and Technology D-HEST

Institute of Food, Nutrition and Health IFNH, ETH Zurich

Prof. Dr.-Ing. Alexander Mathys CHE
22.                  Institute of Agrochemistry and Food Technology (IATA-CSIC), Dept. Biotechnology, Spanish National Research Council (CSIC) prof. Dr. Maria Carmen Collado SPA
23.                  University of Aveiro, Departamento de Química; Aveiro prof. dr. sc. Jorge Manuel Alexandre Saraiva PRT
24.                 

Food Process Engineering at University of Applied

Sciences; Osnabrück

Prof. dr. Stefan Töpfl GER
25.                  Irish Agriculture and Food Developmen, Food Chemistry and Technology, Teagasc Food Research center; Dublin Prof. dr. Brijesh K Tiwari IRL
26.                 

Universidad Católica de

Murcia; Murcia

Prof. Dr. Vicente Manuel Gómez López SPA
27.                 

Semenov Institute of Chemical Physics

of Russian Academy of Sciences

(ICP RAS), Moscow

Prof. dr. Alexey L. Pomerantsev;

Prof. dr. Oxana Ye. Rodionova

RUS
28.                 

National Technical Unversity of Athens,

School of Chemical Engineering, Laboratory of Food Chemistry and Technology; Athens

Prof. dr. Petros S. Taoukis GRC
29.                  State University of Ponta Grossa – Avenida Carlos Cavalcanti, Department of Food Engineering; Ponta Grossa prof. dr. Daniel Granato BRA
30.                  Biological Engineering Department, University of Minho, Minho Prof. dr. José António Couto Teixeira PRT
31.                  Vilnius university; Lithuania Prof. dr. Zivile Luksiene LTU
32.                  Sofia University St. Kliment Ohridski; Sofia Prof. dr. Evgenia Benova BGR
33.                  Department of Food Science and Nutrition, College of Food, Agricultural, and Natural Resources Sciences; Minnesota Prof. dr. Kumar Mallikarjunan USA
34.                  Technion- Israel Institute of Technology | Faculty of Biotechnology & Food Engineering, Laboratory for Novel Food & Bioprocessing; Haifa Asst. prof. dr. Avi Shpigelman ISR
35.                  Univesity of Otago, Department of Food Science; Dunedin

Alaa El-Din Bekhit;

Prof. dr. Indrawati Oey

NZL
36.                  Brno University of Technology, Faculty of Chemisty, Plasma chemistry laboratory; Brno Prof. dr.František Krčma CZE
37.                  Ankaa University, Faculty of Engineering, Deparment od Food Engineering; Ankara Prof. dr. Kezban Candogan TUR
38.                  Alexander technological Educational Institute of Thessaloniki, Department of Food Technology, Section of Mechanical Processing and Food Technologies; Thessaloniki prof. dr. Maria Papageorgiou GRC
39.                  Max Rubner Institut, Institut für Lebensmittel und Bioverfahrenstechnik; Karlsruhe prof. dr. Ralf Greiner GER
40.                  University of Copenhagen, Department of Food Science; Copenhagen

Prof. dr. Lilia Ahrné

Predsjednica EFFOST-a

DNK

Djelatnici

Ime i prezime djelatnika Titula Funkcija
Anet Režek Jambrak dr.sc. redoviti profesor
Predrag Putnik dr.sc. viši asistent
Marinela Nutrizio mag. asistent

Predmeti (preddiplomski)

Naziv predmeta Šifra predmeta ECTS
Fizikalna svojstva složenih sustava - hrane 32406 5

Predmeti (doktorski)

Naziv predmeta Šifra predmeta ECTS
Održive tehnike procesiranja hrane i agro-prehrambenih nusproizvoda 3